|
 Na svom sastanku, na temu: "Gospodarski, prometni, regionalni i geostrateki poloaj Dubrova?ko-neretvanske upanije u Republici Hrvatskoj", odranom u Dubrovniku, 30. srpnja 2012. god, nazo?ni akademici, saborski zastupnici, ?elnici Dubrova?ko-neretvanske upanije, gradova i op?ina, sveu?ilita i visokih u?ilita, politi?kih stranaka, gospodarskih komora, udruga civilnog drutva i branitelja usvojili su jednoglasno sljede?u Izjava o poloaju DN u Hrvatskoj. Izjavu koja ?e se uputiti Predsjedniku RH, Saboru RH i Vladi RH, prenosimo u cijelosti.
IZJAVA O POLOAJU DUBROVA?KO-NERETVANSKE UPANIJE
Dubrova?ko-neretvanska upanija (u daljnjem tekstu: upanija) ima u odnosu na cjelinu Hrvatske poseban zemljopisni, gospodarski, prometni i geostrateki poloaj. upanija je razdvojena na dva dijela teritorijem Bosne i Hercegovine kod Neuma, time je na dva dijela podijeljena i Republika Hrvatska, a od 1. srpnja 2013. u ovoj upaniji ?e biti razdijeljena i Europska unija.
Razmatranje ovoga poloaja iz prometnog, gospodarskog, demografskog ili geostratekog kuta daje nedvojben zaklju?ak: Dubrova?ko-neretvanska upanija u neravnopravnom je poloaju u odnosu na ostatak Republike Hrvatske te joj je otean gospodarski razvoj, dugoro?no ugroena demografska slika, a na ovom podru?ju moe biti ugroena sigurnost i stabilnost Republike Hrvatske.
Ukidanje podrunica dravnih institucija s viegodinjim odnosno viestoljetnim sjeditem u gradu Dubrovniku dodatno se ugroava i marginalizira hrvatski jug. Ne moemo se oteti dojmu da je na djelu utiranje puta budu?em regionalnom ustroju Republike Hrvatske te pripajanju upanije nekoj zamiljenoj regiji sa sjeditem u Splitu, a to je iteljima ovog kraja krajnje neprihvatljivo. Budu?i da ne postoji nikakva obveza prema Europskoj uniji po pitanju regionalnog preustroja, a postoje svi razlozi za zadravanje regionalne posebnosti ove upanije, iskazujemo nae protivljenje bilo kakvoj inicijativi pripajanja nae upanije u dio neke druge regionalne jedinice.
Do ostvarenja unutarnje povezanosti upanije i povezanosti s ostatkom zemlje gospodarstvo i gra?ani trpe neravnopravnost i tetu pa je tu tetu potrebno kompenzirati odnosno umanjiti.
Na teritoriju upanije Republika Hrvatska ima dva nerijeena grani?na pitanja sa susjednim zemljama koja je potrebno u duhu dobrosusjedskih odnosa rijeiti potivaju?i na?ela me?unarodnog prava, ali iznad svega tite?i dravni interes Republike Hrvatske. Odga?anje rjeavanja ovih problema izvor je potencijalne nestabilnosti.
Na?ela za postizanje ravnopravnijeg poloaja upanije su:
1. U to kra?em roku spojiti Peljekim mostom juni dio upanije sa sjevernim dijelom i ostatkom Republike Hrvatske, kako je predvi?eno Prometnom strategijom Republike Hrvatske i Prostornim planom Dubrova?ko-neretvanske upanije. Nastaviti gradnju autoceste od Plo?a do Osojnika teritorijem Republike Hrvatske, sukladno Prostornom planu upanije, te izgraditi brzu cestu Dubrovnik Zra?na luka ?ilipi i Peljeku cestu.
2. Vratiti sjedita dravnih institucija odnosno podrunica (Trgova?ki sud, Carina, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) u Dubrovnik i odustati od novih ukidanja, ako su planirana.
3. U svakom budu?em regionalnom preustroju Republike Hrvatske nuno je da upanija zadri status samostalne regionalne jedinice (upanije ili regije), jer za to postoje svi razlozi od povijesnih, zemljopisnih, gospodarskih, ali isti?emo i nezanemariv simboli?ki razlog - dubrova?ki grb u kruni grba Republike Hrvatske.
4. Do rjeavanja pitanja prometne izoliranosti, a posebno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, potrebni je donijeti mjere za umanjenje tete koju trpe gospodarstvo i gra?ani upanije.
5. Odustati od ratifikacije Ugovora o granici s BiH kod Neuma i inzistirati na argumentima dubrova?kih stru?njaka da su Veliki i Mali kolj i Vrh Kleka hrvatski teritorij, te posti?i trajno razgrani?enje s Crnom Gorom kod Prevlake crtom sredine u moru.
|
