Po krš?anskoj tradiciji, koju prihva?aju i mnogi nekrš?ani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sje?aju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni �ivot i Bo�ju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima ?inimo. Uz Misna slavlja u crkvama blagdan se obilje�ava Slu�bom rije?i na grobljima, gdje su sve?enici udjeljuju blagoslov i odrješenje za sve pokojne. Sje?amo se danas polaganjem vijenaca i paljenjem svije?a na spomen obilje�jima i svih branitelja i civilnih �rtava Domovinskog rata koji su svoje �ivote polo�ili na oltar domovine.

 Danas, Crkva na putu, u �ivotnoj borbi, slavi onu koja se nalazi ve? u trijumfu, u kona?noj nebeskoj slavi. Nemogu?e da slavi svakog pojedinog u slavi, Crkva »jednom svetkovinom ?asti sve svete« – kako to lijepo izri?e i molitva današnje svetkovine. Njihovo je mnoštvo veliko, kako to svjedoci i sv. Ivan u svom Otkrivenju kad ka�e: »Vidjeh: evo velikog mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda gdje stoji pred prijestoljem«. Podrijetlo svetkovine Sviju svetih valja tra�iti na Istoku ve? tamo u IV. stolje?u. Ondje se u Antiohiji slavio blagdan svih svetih mu?enika na prvu nedjelju po Duhovima.

Godišnji spomen svih vjernih mrtvih po?eo se ustaljivati na 2. studenog, sutradan iza Svih svetih kao blagdana zajedništva Crkve na putu zemaljskom s Crkvom u domovini nebeskoj, u samostanima klinijevske reforme od po?etka XI. stolje?a i brzo se proširio po cijeloj Crkvi. Od XV. stolje?a u Španjolskoj je nastao obi?aj da tog dana svaki sve?enik smije slaviti tri mise za pokojne, a papa Benedikt XV. proširio je taj obi?aj godine 1915. na cijelu Crkvu.

Katolici.org