Na svom sastanku, na temu: "Gospodarski, prometni, regionalni i geostrateški položaj Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj", održanom u Dubrovniku, 30. srpnja 2012. god, nazočni akademici, saborski zastupnici, čelnici Dubrovačko-neretvanske županije, gradova i općina, sveučilišta i visokih učilišta, političkih stranaka, gospodarskih komora, udruga civilnog društva i branitelja usvojili su jednoglasno sljedeću Izjava o položaju DNŽ u Hrvatskoj. Izjavu koja će se uputiti Predsjedniku RH, Saboru RH i Vladi RH, prenosimo u cijelosti.

IZJAVA O POLOŽAJU DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Dubrovačko-neretvanska županija (u daljnjem tekstu: Županija) ima u odnosu na cjelinu Hrvatske poseban zemljopisni, gospodarski, prometni i geostrateški položaj. Županija je razdvojena na dva dijela teritorijem Bosne i Hercegovine kod Neuma, time je na dva dijela podijeljena i Republika Hrvatska, a od 1. srpnja 2013. u ovoj županiji će biti razdijeljena i Europska unija.

Razmatranje ovoga položaja iz prometnog, gospodarskog, demografskog ili geostrateškog kuta daje nedvojben zaključak: Dubrovačko-neretvanska županija u neravnopravnom je položaju u odnosu na ostatak Republike Hrvatske te joj je otežan gospodarski razvoj, dugoročno ugrožena demografska slika, a na ovom području može biti ugrožena sigurnost i stabilnost Republike Hrvatske.

Ukidanje podružnica državnih institucija s višegodišnjim odnosno višestoljetnim sjedištem u gradu Dubrovniku dodatno se ugrožava i marginalizira hrvatski jug. Ne možemo se oteti dojmu da je na djelu utiranje puta budućem regionalnom ustroju Republike Hrvatske te pripajanju Županije nekoj zamišljenoj regiji sa sjedištem u Splitu, a što je žiteljima ovog kraja krajnje neprihvatljivo. Budući da ne postoji nikakva obveza prema Europskoj uniji po pitanju regionalnog preustroja, a postoje svi razlozi za zadržavanje regionalne posebnosti ove Županije, iskazujemo naše protivljenje bilo kakvoj inicijativi pripajanja naše Županije u dio neke druge regionalne jedinice.

Do ostvarenja unutarnje povezanosti Županije i povezanosti s ostatkom zemlje gospodarstvo i građani trpe neravnopravnost i štetu pa je tu štetu potrebno kompenzirati odnosno umanjiti.

Na teritoriju Županije Republika Hrvatska ima dva neriješena granična pitanja sa susjednim zemljama koja je potrebno u duhu dobrosusjedskih odnosa riješiti poštivajući načela međunarodnog prava, ali iznad svega štiteći državni interes Republike Hrvatske. Odgađanje rješavanja ovih problema izvor je potencijalne nestabilnosti.

Načela za postizanje ravnopravnijeg položaja Županije su:

1. U što kraćem roku spojiti Pelješkim mostom južni dio Županije sa sjevernim dijelom i ostatkom Republike Hrvatske, kako je predviđeno Prometnom strategijom Republike Hrvatske i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Nastaviti gradnju autoceste od Ploča do Osojnika teritorijem Republike Hrvatske, sukladno Prostornom planu Županije, te izgraditi brzu cestu Dubrovnik – Zračna luka Čilipi i Pelješku cestu.

2. Vratiti sjedišta državnih institucija odnosno podružnica (Trgovački sud, Carina, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) u Dubrovnik i odustati od novih ukidanja, ako su planirana.

3. U svakom budućem regionalnom preustroju Republike Hrvatske nužno je da Županija zadrži status samostalne regionalne jedinice (županije ili regije), jer za to postoje svi razlozi od povijesnih, zemljopisnih, gospodarskih, ali ističemo i nezanemariv simbolički razlog - dubrovački grb u kruni grba Republike Hrvatske.

4. Do rješavanja pitanja prometne izoliranosti, a posebno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, potrebni je donijeti mjere za umanjenje štete koju trpe gospodarstvo i građani Županije.

5. Odustati od ratifikacije Ugovora o granici s BiH kod Neuma i inzistirati na argumentima dubrovačkih stručnjaka da su Veliki i Mali školj i Vrh Kleka hrvatski teritorij, te postići trajno razgraničenje s Crnom Gorom kod Prevlake crtom sredine u moru.