 Potpuno uništeni turisti?ki kompleks koji je u svojih šest hotela 1989. godine ostvario nezamislivih milijun no?enja, stalno zapošljavao 400, a sezonski još 800 radnika, ve? godinama ?eka obnovu i ponovni povratak u turisti?ke tokove. Club Adriatic koji upravlja bivšim vojnim odmaralištima za Kupare predlae javno - privatno partnerstvo, a ulaga?i ?e mo?i postati vlasnicima površina prijeko potrebnih za gradnju objekata i prate?ih sadraja dok bi se sve ostalo rješavalo davanjem u koncesiju. Nekadašnji vojno - turisti?ki kompleks sa šest hotela, nekoliko depadansa i s Titovom vilom, uz to i prate?im objektima, te pun šetnica, igrališta i parkova, smješten na 81 hektar iznimnog zemljišta uz samo more, u Domovinskom ratu je potpuno uništen od nekadašnjih vlasnika, pripadnika Jugo armije, a godinama iza rata zaboravljen je i napušten. Posljednjih desetak godina o budu?nosti Kupara mnogo se govorilo, no u?inilo se nije ništa. Hoteli su i dalje devastirani, mali broj pripadnika Hrvatske vojske smješten je u dvije, koliko - toliko sa?uvane vile, a kamp ivotari produivanjem najma svake godine. Op?ina upa dubrova?ka u nekoliko je navrata od Hrvatskog fonda za privatizaciju traila da se dio bivšeg vojnog kompleksa u Kuparima izuzme iz budu?e privatizacije, za njene potrebe, ali iskrenog odgovora još nema. Milijun no?enja!? Krenimo s brojkama: krajem 1989. godine zaposlenici tadašnjeg VU Kupari proslavili su za današnja turisti?ka vremena u upi dubrova?koj nevjerojatnu brojku - milijun no?enja za tu, jednu godinu! Danas to nema cijela naša upanija. U prosjeku do rata u šest hotela, nekoliko depadansa i u kampu dnevno bi u ovom hotelskom kompleksu spavalo preko sedam tisu?a ljudi! Stalno je bilo zaposleno oko 400, a tijekom sezone i oko 1200 ljudi. Tih, osamdesetih godina upa je brojala godišnje oko milijun i sedamsto tisu?a no?enja, zadnjih godina sretni smo kad brojke no?enja za godinu pre?u tristo pedeset tisu?a. Kad se sve ove brojke malo usporede, vidljivo je kako je i tih godina najve?i broj no?enja ostvaren upravo u Kuparima, od rata, dakle evo ve? 18 godina uništenim, praznim i što je najalosnije zaboravljenim, bez ikakve budu?nosti i nakon svih ovih praznih ljeta. I za kraj igre s brojkama, kad bi radili, po procjeni stru?njaka Kupari bi samo dravi zaradili po sezoni oko dvjesto tisu?a eura, pomnoeno sa svim ovim godinama - ?ekaju?i neko rješenje oko ovog kompleksa izgubili smo oko 3 milijuna eura!  ?esi pokre?u turizam A pri?a oko Kupara i turizma u ovom mjestu po?ela je nekad davno i jako lijepo. Mjesto je dobilo ime po tradiciji izrade opeka i crijepa, koji su se našem kraju zove - kupa, a prona?ene su neke sa otisnutom 1200. godinom! U tvornici "Kuparici" radilo je 12 pe?i za sušenje opeka i crijepa, sve još za vrijeme Dubrova?ke Republike, posebno nakon velikog potresa 1667. godine kada je potreba za kupama zbog obnove Grada. Sva ta stolje?a iza nas u ovu prelijepu valu s jednom od najljepših plaa na Jadranu navra?ali su mnogi vlastelini, što u šetnju, a što i na prva kupanja, otkrivaju?i ovaj turisti?ki raj. Kupari su najstarije turisti?ko mjesto u upi, prvi hotel izgra?en je 1919. kako još uvijek vidljivo piše na ulazu u najstariji hotel Grand. Izgradili su ga i bili mu vlasnici ?esi, ime njihove tvrtke „Dubrova?ko kupališno i hotelsko dioni?ko društvo - Prag" vidljivo je na mnogim sa?uvanim vizitkama, razglednicama i fotografijama. ?esi su dakle pokrenuli turizam u Kuparima i u upi. Svake godine dogra?ivali su nešto novo, ure?uju se plae, parkovi, šetališta, grade se sportski tereni, objekti za odmor i rekreaciju, mnogo tog vidljivo je i danas. Do Drugog svjetskog rata. Armija gradila i rušila Po?etkom pedesetih ovu valu otkriva tadašnja Narodna armija, kasnije JNA, te kre?e obnova ali i gradnja nekih novih hotela. Ukupno šest; uz stari „?eški" Grand, grade se Galeb, Pelegrin, Kupari, Gori?ina1. i 2., te zgrada Mladost, koja je po potrebi bila i hotel, ina?e je sluila za smještaj zaposlenika. Uz hotele, izgra?ena je i Titova vila, nekoliko depadansa obnovljeno, neki i izgra?eni, te kamp, tih godina jedan od najboljih u Europi! Uz to parkovi, restorani, diskoteke, puno tog... Vrhunac su bile 70 - te i 80 - te godine, kada se Kupari, unato? ?injenici kako im je vlasnik JNA, otvaraju i za strane goste, posebno Skandinavce, a brojke gostiju za današnje uvjete su SF pri?a. A onda je došao rat, te su ti isti vlasnici sve to porušili, oplja?kali i uništili. I sve to tako stoji do danas.  Mnogi bi za sebe dio Kupara Zašto se sve ove godine ništa ne doga?a oko Kupara, zašto se ne prodaju, ne obnavljaju, zašto gubimo toliki novac? Nešto o tome rekla je neki dan i udruga Kurenat, a puno o tom ljuto govore mnogi upljani ve? godinama. O budu?nosti Kupara svi govore, dogovara se, svako malo „upali se nekome svjetlo", ali ne ?ini se ništa. U tom ?ekanju, tek se zna kako prije kona?na rješenja, mnogi trae dio za sebe; Dravni protokol eli za sebe Titovi vilu, Ministarstvo obrane RH ima puno planova, ponajviše oko zgrade Mladosti, Op?ina upa dubrova?ka pokušava dio ostaviti za sebe, opet zgrada Mladosti koja bi trebala biti svašta nešto - vrti?, dom za starije, stanovi POS-a... Ipak, najve?i problem koji treba riješiti prije svega je - zemljište! Najve?i dio zemljišta ex VU Kupari upisan je kao vlasništvo Republike Hrvatske, ali - nekoliko ?estica upisano je kao vlasništvo privatnih osoba! Naime, zemljište je prije gradnje otkupljeno od privatnih vlasnika, ali ugovori o zemljištu nisu uneseni u zemljišne knjige, odnosno nisu unesene promjene vlasništva. Dodatni je problem što je zbog dugog proteka vremena teško do?i do nekadašnjih vlasnika. To je prvi problem i istinska ko?nica budu?nosti Kupara.  Club Adriatic Taj „vru?i krumpir" drava, to?nije Hrvatski fond za privatizaciju dao je u ruke tvrtki ?udno stranog imena Club Adriatic, osnovanoj da gospodari, dakle upravlja s bivšim vojnim odmaralištima na Jadranu, ukupno ?ak sa osam tvrtki sli?nih Kuparima, me?u njima i Brijunima. Ova tvrtka za kompleks Kupara, po njima „najatraktivnije i jedine preostale neiskorištene velike površine uz more, uz to u neposrednoj blizini atraktivnog Dubrovnika", predlae javno - privatno partnerstvo. Ulaga?i ?e mo?i postati vlasnicima površina prijeko potrebnih za gradnju objekata i prate?ih sadraja, a sve ostalo bi se rješavalo davanjem u koncesiju. Naglašavaju kako je potrebno najprije to?no utvrditi koje podru?je je u pitanju, što zadrati u dravnom vlasništvu, a što ne, kolika je investicija u pitanju ... Bitna novost je i nedavno donesena uredba o uvjetima gradnje jedan kilometar od mora, te ?e o?ito biti potrebno još puno detalja kako bi se krenulo u nekakvu realizacije. Kupari ?e i?i na javni natje?aj, a budu?i investitor, kojega ?e do?ekati pripremljena kompletna dokumentacija, bit ?e u obvezi podmiriti troškove toga posla. Tu potrebnu dokumentaciju za danas potpuno devastirani kompleks, priprema manja tvrtka "Kupari Adriatic Projekt" koji je "Club Adriatic" osnovao zajedno s multinacionalnom kompanijom "Hochtief" sa sjedištem u Essenu u Njema?koj, prvom stranom tvrtkom koja se zaista pojavljuje u pri?i o Kuparima. Unato? sumnji mnogih, pa i razo?arenju, iz Club Adriatic ponavljaju kako je zanimanje doma?ih i stranih investitora za taj kompleks koji se protee na ?ak 81 hektar površine u proteklih nekoliko godina velik, javilo se po njima više od stotinu zainteresiranih. Interes ulaga?a pove?ava se usporedno s rastom rejtinga Dubrovnika kao vode?eg turisti?kog središta na Jadranu, no u ovaj se projekt, po svemu sude?i, ne?e i?i brzopleto. Sporo, oprezno ili... novce gubimo, Kupari su i dalje zastrašuju?i, nikome više ništa nije jasno, posebno kad se vidi kako se naokolo ulae i gradi u hotele, te zaista sve podsje?a na onu TV seriju, ono „Lud zbunjenog..." Napisao i snimio: Boris NJAVRO - Dubrova?ki list - Nedjelja, 25 Listopad 2009 |
