Dubrova?ki biskup i imenovani zadarski nadbiskup mons. �elimir Pulji? vjernicima je uputio uskrsnu ?estitku, u kojoj se oprostio od Dubrova?ke biskupije i najavio dolazak u Zadar. Uskršnju ?estitku prenosimo u cijelosti;

1. Na uskrsno jutro slušamo izvješ?e apostola Ivana kako je "prvog dana u tjednu, rano ujutro, još za mraka, došla Marija Magdalena i opazila da je kamen s groba dignut". Malo iza toga dotr?ala su i dvojica u?enika, Petar i Ivan, na grob koji bijaše prazan. Iskustvo praznoga groba ispunio je Marijino srce, kao i srce apostolâ tugom i tjeskobom. To je posebice došlo do izra�aja u rije?ima Marije Magdalene: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo kamo ga staviše". Potreseni svim onim što se zbilo na Veliki petak, apostoli su se spremali krenuti svaki na svoju stranu.

Po njemu, koga je Otac nebeski poslao blagovjesnikom biti siromasima, na slobodu pustiti potla?ene, lije?iti srca slomljena i donijeti utjehu izranjenom svijetu (Lk 4, 18 -19), ostvaren je dan milosti Boga našega. Petar stoga u prvom ?itanju uskrsne mise neustrašivo zbori: Vi znate kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim.. I pošto ga smakoše i objesiše na drvo, Bog ga  uskrisi tre?i dan. Mi smo svjedoci svega toga (usp. Dj 10, 34 - 43). Uskrs nas upu?uje na korijene naše vjerni?ke prošlosti, ali otvara i perspektivu vje?nosti. Svatko od nas, naime, ima neke dane kojih se rado sje?a, neke datume iz �ivota što ih obilje�ava. Sje?amo se dana ro?enja kad smo po prvi put ugledali svjetlo dana. Sje?amo se dana krštenja kad smo postali Bo�jim djetetom  i  ?lanom velike Isusove obitelji, Crkve. Sje?amo se rado i prve pri?esti, potvrde, dana vjen?anja, re?enja, zavjetovanja ili nekih drugih zna?ajnijih datuma iz svoje prošlosti. Uskrsni pak doga?aj i uskrsno jutro najzna?ajniji je dan u povijesti krš?anstva. I da Uskrsa nije bilo, ne bi bilo ni krštenja, ni pri?esti, ni potvrde, ni re?enja ni vjen?anja. A brojne sve?anosti ne bi imale duha ni sadr�aja.

2. Stoga je Isusovo uskrsnu?e najsna�nije vrelo ufanja, klju?ni doga?aj povijesti i osmišljenje ljudskih sudbina. A Uskrsnuli je svjetlo u okru�ju ljudskog mraka i tame. On je njezino središte i njezin smisao. Zbog toga ve? 14 stolje?a ovim našim podnebljem odlije�e hrvatska uskrsna pjesma: Kraljice neba raduj se! Svjesni te ?injenice u veli?anstvenom hvalospjevu uskrsne no?i slušamo svake godine poziv: "Nek uskliknu slu�benici Bo�ji; neka jekne trublja spasenja; nek se raduje zemlja tolikim obasjana bljeskom", jer, "Krist nas je izveo iz ropstva na slobodu". Na uskrsnom doga?aju, naime,  po?iva vjera i nada Crkve. Iz uskrsnog jutra izvire njezina snaga, radost i utjeha. Jer, da Isus nije uskrsnuo,"uzaludna bi bila naša vjera" (sv. Pavao),  neutemeljeno naše ufanje, i bezizgledna naša nada. Poni�eni i trnjem okrunjeni Isus nakon uskrsnu?a stoji kao gospodar �ivota i smrti, kao prijatelj i brat, sudac i zagovornik. I upu?uje nam utješne i ohrabruju?e rije?i: "Ja sam uskrsnu?e i �ivot. Tko vjeruje u mene �ivjet ?e ako i umre". Uskrs je stoga blagdan �ivota, radosti i slavlja. Ali, blagdan heroizma i �rtve. "Svetoj �rtvi uskrsnici, dajte slavu krštenici. Janje ovce oslobodi, Krist nas grješne preporodi!"

U toj uskrsnoj nadi i radosti sve od srca pozdravljam. Bra?i sve?enicima, redovnicama i redovnicima i svemu Bo�jem puku od srca zahvaljujem za nezaboravne dane moga biskupskog slu�enja u ovoj dragoj Dubrova?koj biskupiji. Dani našeg zajedništva, molitve, strepnje ali i ponosa ulijevaju mi sigurnost da je Uskrsnuli Isus gospodar povijesti i ljudskih sudbina. Pozdravljam tako?er i ?estitam Uskrs svim sve?enicima, redovnicama,  redovnicima i svim vjernicima Zadarske nadbiskupije kojima sam poslan slu�iti.

Uz obilje milosti i Bo�jeg blagoslova,
Vaš nadbiskup �elimir