|
 Hodnjom u Koloni sje?anja du pet i pol kilometara dugog puta od vukovarske bolnice do Memorijalnoga groblja rtava Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i paljenjem svije?a dravnih i drugih izaslanstava te misom zadunicom danas ?e se u Vukovaru obiljeiti Dan sje?anja na rtvu Vukovara 1991. godine i 21. godinjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu. Bitka za Vukovar po?ela je 25. kolovoza, a zavrila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu. Po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno ih je vie od 2500.
U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko pet tisu?a zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisu?e Hrvata i ostalih nesrba.Na popisu zato?enih i nestalih osoba u Domovinskom ratu iz Vukovarsko-srijemske upanije jo je 436 hrvatskih branitelja i civila od kojih se ve?ini svaki trag gubi upravo u Vukovaru 1991. godine.
Po podatcima kojima raspolae vukovarski Podru?ni centar Instituta drutvenih znanosti "Ivo Pilar", na irem podru?ju Vukovara do danas su ekshumirane 1232 rtve agresije od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ov?ari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.
Gotovo tromjese?na opsada grada te svakodnevna izloenost topni?kim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojba kojih nije bila pote?ena ni vukovarska bolnica iako je na njoj bio vidljiv znak Crvenoga kria prouzro?ile su, osim ljudskih rtava, i golemu tetu koja je u Vukovaru procijenjena na 9,5 milijarda kuna, od ?ega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijarda, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde, a na privatnu imovinu 2,6 milijarda kuna. Oko 60 posto zgrada u ratu potpuno je uniteno, a vie od 30 posto ih je ote?eno.
Unitene su ili ote?ene 13.852 stambene jedinice, od ?ega 8272 obiteljske ku?e te 552 zgrade s 5580 stanova. U odnosu prema broju stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uniteno ih je ili ote?eno vie od 90 posto. Njih 75 posto bilo je svrstano u ?etvrtu, petu i estu kategoriju ote?enja.
Tijekom viegodinje obnove stambeni fond u gradu Vukovaru gotovo je u cijelosti obnovljen. Obnova nekoliko stotina stanova jo nije zavrena, a zavrila je ili je pri samome kraju obnova nekih za Vukovarce klju?nih objekata, kao to je Op?a upanijska bolnice i kompleks Dvorca Eltz. U tijeku je obnova baroknoga gradskog sredita te mnogih ulica i parkiralita. U obnovu Vukovara drava je dosad uloila vie od 3,5 milijarda kuna, a kada, po o?ekivanjima Vukovaraca, za nekoliko godina obnova zavri, jedini neobnovljeni objekt koji ?e podsje?ati na strana razaranja 1991. godine bit ?e Vodotoranj. Taj simbol Vukovara gradske vlasti namjeravaju konzervirati kako bi ostao trajan podsjetnik na patnju toga grada i njegovo razaranje u Domovinskom ratu.
Od 22.000 prognanika u Vukovar se vratilo manje od 60 posto. Po prvim rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine, u gradu Vukovaru ivi 28.016 stanovnika, a prije Domovinskog rata u njemu je ivjelo neto vie od 44.000 stanovnika. Nezaposleno je 4868 osoba s vukovarskog podru?ja, koliko ih je u listopadu bilo u evidenciji Zavoda za zapoljavanje podru?ne slube u Vukovaru.
U ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske Vukovar je vra?en tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, koji je po?eo potpisivanjem Temeljnog sporazuma o isto?noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu 12. studenoga 1995. Sporazum je stupio na snagu 15. sije?nja 1996., kada je Vije?e sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 kojom je na tom podru?ju uspostavljena Prijelazna uprava UNTAES.
Hrvatski dravni sabor donio je 1999. odluku o proglaenju 18. studenoga Danom sje?anja na rtvu Vukovara 1991., kojom je odre?eno da se dostojanstveno i primjereno oda po?ast svim sudionicima obrane toga grada. Taj spomendan ove se godine obiljeava pod geslom "Vukovaru, ime sveto".
|
