Dubrova?ki znanstvenici pokrenuli peticiju pod nazivom �Recite DA za Pelje�ki most, recite DA za Dubrovnik". Vinicije Lupis, Mirna Batisti? i Nenad Jasprica sutra ?e na mostu od Plo?a gra?anima predstaviti svoju inicijativu i web-stranicu na kojoj se mo�e potpisati peticija ZA izgradnju Pelje�kog mosta. Teritorij Republike Hrvatske s druge strane Bistrine, ustvari ex teritorij Dubrova?ke Republike s otokom Kor?ulom, jest prekograni?ni teritorij hrvatske dr�ave i ti gra?ani nemaju ista prava kao i ostali gra?ani Hrvatske, ali porezne obveze sigurno imaju - navodi se u tekstu peticije Inicijativnog odbora Udruge Pelje�ki most koja je adresirana na Predsjednika Republike Josipovi?a, Vlade Milanovi?a i Sabora �prema.

�

Peticiju uz unos OIB-a mo�ete potpisati na stranici http://zapeljeskimost.net/

Inicijativa za Pelje�ki most

Predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu prof. dr. sc. Ivu Josipovi?u
Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanovi?u
Predsjedniku Hrvatskog sabora, gospodinu Borisu �premu


Predmet: Pelje�ki most � jedino ZA, peticija - dostavlja se

Po�tovani Predsjednici Republike, Vlade i Sabora,

Mostovi su gra?evine koje slu�e za prela�enje ljudi i tereta preko rijeka, ponora ili morskih tjesnaca. Simbolika mostova je mnogozna?na. Mostovi povezuju ljude i ljudske sudbine. Mostovi su simboli tehni?kog dosega civilizacije, sjetimo se samo Rima, velikih mostova diljem Europe. Dubrov?anin Paskoje Mili?evi? proslavio se svojim mostovima na Pilama, tehni?kim dostignu?em hrvatske renesanse.
Teritorij Republike Hrvatske s druge strane Bistrine, ustvari ex teritorij Dubrova?ke Republike s otokom Kor?ulom, jest prekograni?ni teritorij hrvatske dr�ave i ti gra?ani nemaju ista prava kao i ostali gra?ani Hrvatske, ali porezne obveze sigurno imaju. Svi se pitaju, za�to most i koliko ?e on ko�tati? Mi ne mo�emo micati granice fiksirane vi�e - manje u XVIII. stolje?u, koje se ne poklapaju s nacionalnim granicama, ali o granicama ne?emo. No, mo�emo spajati svjetove i to povezati raseljeni poluotok Pelje�ac s ?etiri malene op?ine koje su demografski na izdisaju, uz prividno demografski zna?ajnijom aglomeracijom � Orebi?em s hrvatskim kopnom.
Da se u no?ima jeseni 1991. Ston nije obranio, zar bi Dubrovnik ostao u Republici Hrvatskoj? Zar bi povijest Domovinskog rata bila ista. Hrvatska se treba povezati uzdu�no, jer je njeno zale?e na jugu definirano ve? davnim egzodusom iz: XV., XVI. XVII., pa i narednih stolje?a, a u pora?u II. svjetskog rata taj je proces okon?an.
Pitamo se za�to mostovi stvaraju probleme kada se nije pitalo koliko je na primjer mostova sagra?eno preko Save, koliko je skupih �portskih dvorana sagra?eno, koliko se potro�ilo na bespotrebni luksuz, a koliko se misli potro�iti na gradnju autoceste do nekih "Lokvi".
Prometnice su �ila kucavica zemlje poreme?enih granica, granica koje izgledaju poput lo�e konjske potkove ili zagri�ene jabuke. Pitamo se za�to neki politi?ari smataraju ne�to nepotrebnim, za�to Jug �uti? Mo�da netko �eli da simbol hrvatske obrane � Dubrovnik i ne bude fizi?ki integriran u hrvatski dr�avni korpus. Most za Pelje�ac je potreba, a ne luksuz ma koliko ko�tao da se pove�e dr�ava u jednu cjelinu.
Stanovnici hrvatskog Juga nalaze se u drugorazrednom vagonu vlaka koji kre?e prema EU, a niti to ne mogu biti jer vi�e od tri desetlje?a nemaju niti vlak. Za�to moramo "?ekati ulazak Bosne i Hercegovine u EU (cit. I. Dadi?)" kako bi Dubrovnik, Pelje�ac i otoci bili sastavni dio Hrvatske i Europe. Ne?emo valjda u Zagreb preko naplatnih ku?ica u Trebinju u kojima ?e sjediti snajperisti i tenkisti sa �arkovice? Za�to neki gradovi mogu imati nagibne vlakove, autoceste, sve blagodati dr�avne infrastrukture, a Dubrovnik ne. Istarski ipsilon u punom profilu gradi se i dalje, rije?ka zaobilaznica s mno�tvom tunela i vrlo zahtjevnim vijaduktom izgra?ena je i to medijima nije bespotreban luksuz u odnosu na Dubrovnik. Hrvatska kultura bi bila nezamisliva bez Dubrovnika i njegove okolice, pa stoga taj grad treba povezati s mati?nom zemljom, kriza je samo izlika, new deal je ipak stari proku�ani recept iz razdoblja velike gospodarske recesije iz tridesetih godina XX. stolje?a.

S po�tovanjem,

Inicijativni odbor Udruge Pelje�ki most
dr. sc. Vinicije Lupis
dr. sc. Mirna Batisti?
prof. dr. sc. Nenad Jasprica

�