Iz Zra?ne luke Dubrovnik do mjesta euharistijskog slavlja u Gruškoj luci Sveti Otac se s pratnjom provezao dr�avnom cestom D-8 kroz Konavle i �upu dubrova?ku do grada, a zatim ulicama Pera Bakica, Vladimira Nazora, Puta Republike i Obalom Stjepana Radi?a do Luke Gru�. U Zra?noj luci Dubrovnik Papu su do?ekali i pozdravili biskup doma?in Pulji?, gradona?elnica Dubrovnika Dubravka Šuica, �upan dubrova?ko-neretvanski Ivan Šprlje, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Goran Grani?, na?elnik op?ine Konavle Luka Korda i direktor Zra?ne luke Dubrovnik Ton?i Pejovi?, te djeca u narodnim nošnjama iz KUD-a »?ilipi«. Svetom Ocu je tom prigodom uru?en i dar: zlatnik slikara Matauši?a, na kojem se s jedne strane nalazi Dubrovnik, s druge strane maskerol, te zlatni kipi? sv. Vlaha. Oba dara stavljena su kutiju formata A4 sa srebrnom podlogom, simboliziraju?i tim zlatno-srebrnim bojama �uto-bijele boje papinske zastave. Prigodni tekst je napisao akademik Luko Paljetak, na latinski ga je preveo prof. Salopek, a rimskim kurzivom ispisao slikar Ivo Grbi?.

Papina misa s tri kardinala i više od trideset biskupa

Nakon prolaza me?u vjernicima, koji su razdragano mahali papinskim i hrvatskim zastavicama u znak poštovanja i pozdrava a Papa im uzvra?ao znakom kri�a u znak blagoslova, zapo?elo je jedinstveno povijesno euharistijsko slavlje u dubrova?koj biskupiji. Uz Svetog Oca i biskupa doma?ina Pulji?a u koncelebraciji su bili kardinal Angelo Sodano, dr�avni tajnik Svete Stolice, kardinal Joachim Meisner iz Kolna, kardinal Vinko Pulji? iz Sarajeva, te tridesetak biskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Ukrajine, Perua, Austrije i veliki broj sve?enika, doma?ih i onih koji su došli s hodo?asnicima, kojih je tako?er bilo iz gotovo svih krajeva svijeta. Papi je na po?etku mise dobrodošlicu izrazio doma?i biskup Pulji?.

Proglašenje nove hrvatske bla�enice

Više od šezdeset tisu?a vjernika slavilo je misu s Papom u Dubrovniku, a me?u njima su posebno radosni bili Bla?ani. Njihovu mještanku, nakon šestogodišnjeg procesa za beatifikaciju, Sveti Otac je proglasio bla�enom. Od toga ?asa u katoli?ke kalendare na dan 9. srpnja dopisujemo Hrvaticu Mariju Propetog Petkovi?. Radosne su bile i sestre dru�be K?eri milosr?a koje su na misu proglašenja svoje utemeljiteljice bla�enom stigle iz jedanaest dr�ava europskog i latinskoameri?kog kontinenta u kojima zajednica djeluje. Me?u njima bila je s. Julijana Franulovi?, prva nasljednica bla�ene Marije Petkovi? na mjestu poglavarice dru�be, s. Berislava Zmak, današnja poglavarica, i s. Emila Barbari?, provincijalka Hrvatske provincije dru�be.

Biskup Pulji? zajedno je s postulatorom kauze o. Paolom Lombardom zamolio je Svetoga Oca neka zapo?ne ?in beatifikacije ?asne slu�benice Bo�je Marije od Propetog Isusa Petkovi? rije?ima: »Sveti O?e, kao dubrova?ki biskup, ponizno Vas molim, udostojte se ubrojiti me?u bla�enice slu�benicu Bo�ju Mariju Propetog Isusa Petkovi?, utemeljiteljicu dru�be K?eri milosr?a.«

Potom je biskup Pulji? pro?itao kratak �ivotopis Marije Propetog Petkovi? (1892-1966), a Ivan Pavao II. izrekao je slu�benu formulu beatifikacije: »Mi, udovoljavaju?i �elji našega brata dubrova?koga biskupa �elimira Pulji?a te brojne druge bra?e u biskupstvu i mnogih vjernika, pošto smo razmotrili mišljenje Zbora za proglašenje svetih, Našom apostolskom vlaš?u dopuštamo da se slu�benica Bo�ja Marija Propetoga Isusa Petkovi? odsada naziva bla�enom i da se svake godine na dan njezina ro?enja za nebo, 9. srpnja, mo�e slaviti njezin spomen na mjestima i na na?in kako je to odre?eno kanonskim propisima. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.«

Nakon sve?anog ?ina beatifikacije pisac prvoga �ivotopisa nove bla�enice dr. fra Atanazije Matani? i postulator kauze o. Paolo Lombardo otkrili su na oltarnom prostoru sliku nove hrvatske bla�enice s. Marije od Propetog Isusa Petkovi?.
Uz pjesmu u ?ast nove bla�enice, vjernici u ophodu sa svije?ama prinijeli su darove i mo?i. Mo?i bla�enice do njezine slike u procesiji donio je Roger Cotrina Alvarado, natporu?nik bojnog broda peruanske mornarice koji je 26. kolovoza 1988. godine, nakon potapanja podmornice »Pacocha«, u teškoj �ivotnoj opasnosti zazvao pomo? Marije Petkovi?, te do�ivio ?udo spašavanja �ivota dvadesetorice mornara. Taj je doga?aj priznat kao ?udo u procesu beatifikacije Marije Petkovi?. Uz njega u ophodu su cvije?e donijeli �upljani Blata Katarina Donjerkovi? i Franka Gavrani?; djevoj?ice u narodnoj nošnji Vele Luke Emi i Ena Cetini?, predstavnice kor?ulanskog dekanata, donijele su maslinovu granu i ulje; maketu jedrenjaka donijeli su Ivan Radovanovi? i Jelena Radovanovi?; u narodnoj nošnji Blata bili su �eljka Ba?i? i Ivana Biško koji su donijeli cvije?e; dok su Bla?ani Branko Ba?i? i Ivica Cetini? prinijeli konavoski vez. Provincijalka dru�be K?eri milosr?a u ?ileu s. Coronata Donoso i provincijalka dru�be u Argentini s. Maria (Donato) Orsillo donijele su misnice. Sestra iz Paragvaja Elza Dorila Alcaraz Marecos i sestra iz Italije Stana s. Teodora Vili? nosile su svije?e. Svije?e su nosile i djevoj?ice iz odgojnog zavoda dru�be iz Perua Mirjam Olivera i Marghot Violeta. Ane i Niko Lujo, predstavnici stonskog dekanata, u narodnoj nošnji prinijeli su plodove iz Dubrova?kog primorja, dok su predstavnici Hrvatske vojske i policije Velimir Barbir i Josip Zagor?ak donijeli golubice. Iz konavoskog dekanata u narodnoj nošnji bili su Ivana (Frana) Franuši? i Niko Prokulica koji su prinijeli plodove iz Konavala. Bogoslovi iz Tanzanije, koje uzdr�ava Dubrova?ka biskupija, Castor i Hilary prinijeli su kokos, ananas i banane; med iz Novog Šehera Ivica Topi? i Violeta Tomi?, a cvije?e djeca iz Vojvodine u narodnim nošnjama Anamarija Skenderovic i Aleksandar Stipi?.

Sve?anost beatifikacije zaklju?ena je zahvalom biskupa Pulji?a: »Sveti O?e, kao biskup dubrova?ki, od srca Vam zahvaljujem u svoje ime i u ime svoga naroda što ste se udostojali ubrojiti me?u bla�enice slu�benicu Bo�ju Mariju Propetog Isusa Petkovi?« te pozivom Ivana Pavla II. da po zagovoru nove bla�enice »vjerno izvršujemo svoj �ivotni poziv i postignemo savršenstvo«.

Poticaj hrvatskim �enama

S nestrpljenjem su vjernici u Gruškoj luci ?ekali da ?uju Papinu poruku u propovijedi, da poslušaju što on od njih tra�i. Obra?anje hrvatskoj �eni nisu o?ekivali. ?uti iz njegovih usta u Dubrovniku njegove misli, široj javnosti slabo poznate, a objavljene u Pismu �enama i enciklici Mulieris dignitatem, bile su za mnoge radosno i ugodno iznena?enje. Poticaj hrvatskim �enama ujedno je i zadatak ne samo njima, nego i cijeloj Crkvi u Hrvata da dobro promisli o vrednovanju te specifi?ne »umnosti �ene« u Crkvi i društvu.

Simboli?an je bio i prinos darova vjernika biskupije koji su prinijeli porculanski kri� s pozlatom, koji je darovao Centar za radnu terapiju, a Svetom Ocu su ga predali Tomislav An?elko vic, voditelj centra, te šti?enici Stjepan Akmad�i? i Ivan Buntjeli?. Bibliju je prinio Darinko Ivekovi?, dok su mladi?i iz �upe sv. Marije Mandaljene Marin Lu?i? i Hrvoje Ragu� prinijeli CD »Ivan Pavao II. i Dubrovnik« i zbirku pjesama koju je opremio Josip Botteri Dini svojim slikama. Budu?i da je bla�ena Marija Petkovi? u po?ecima dru�be išla u Suboticu i tamo prosila �ito da nahrani gladne, Novica Milja?ki i Marina Remeš prinijeli su kruh iz Ba?ke. Vino dinga? prinijeli su Anto Martinovi?, direktor Vinarije »Dinga?« u Potomju s Vesnom i Anteom Martinovi?. Kale� je prinijela mlada obitelj Ore?: tata Tihomir, mama Zrinka s djecom: Martinom, Tihanom, Antom i Hrvojem. Uime Janjevaca, koji su prije više od 700 godina iz Dubrovnika odselili u Janjevo, srebrnu krunicu prinijeli su Pavao Pali? i Vera Mazareki?. Statut grada Dubrovnika prinijela je njegova gradona?elnica Dubravka Suica; arhitekt oltarnog prostora Stijepo Butijer prinio je sliku Josipa Skerlja »Raspe?e«, a do�upan dubrova?ko-neretvanski Pero Miškovi? kip sv. Vlaha, rad Josipa Ivanovi?a. I na kraju kov?eg s nov?anim darom za siromahe prinijeli su don Franjo Dragun i s. M. Elvira Krišto, predsjednica Hrvatske unije viših redovni?kih poglavarica. Kao znak pa�nje i zahvalnosti Sveti Otac je na darove uzvratio darom kale�a koji ?e ostati za Dubrova?ku biskupiju trajni spomen na taj veliki povijesni doga?aj.

Unato? vrelini sunca, hodo?asnicima na Papinoj misi u Dubrovniku nije nedostajalo snage i poleta. Hrvatsku misu maestra Šime Marovi?a predvodio je zbor od 450 pjeva?a pristiglih iz svih dijelova biskupije kojim je ravnao prof. Viktor Lenert. Pomo? su im pru�ili i Dubrova?ki simfonijski orkestar i klapa »Subrenum«. ?estim pljeskom i spontanim skandiranjima Papina imena okupljeni na misnom slavlja u Gruškoj luci pozdravljali su Svetoga Oca i izra�avali radost što je napokon tu, me?u njima.
Ivan Pavao II. pri?estio je s. Julijanu Franulovi?, prvu nasljednicu bl. Marije Petkovi?, potom je pri?estio sadašnju vrhovnu glavaricu dru�be K?eri milosr?a s. Berislavu �mak i provincijalku Hrvatske provincije Krista Kralja dru�be K?eri milosr?a s. Emilu Barbari?, te predstavnike svih biskupija, obitelji, pet dekanata Dubrova?ke biskupije, mladih i obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Pri završetku misnog slavlja Sveti je Otac posvjedo?io kako je dugo �elio do?i u Dubrovnik i zahvalio na toploj dobrodošlici, uzajamnoj radosti nije bilo kraja. Niti je bilo više zapreka izme?u srca starca i srdaca mora nazo?nih ljudi. Petrov nasljednik je ispunio svoju zada?u - u?vrstio bra?u u vjeri.

Papin povijesni »?ir« Stradunom

Na odlasku iz Dubrovnika poslije 17,30 sati Sveti Otac se provezao dubrova?kim ulicama Liechtensteinov put - Josip Kosor - Ivo Vojnovi? - Pero ?ingrija - dr. Ante Star?evi? - Pile - Iza grada te je kroz Vrata od Plo?a došao na Stradun, a na ulicama bili su vjernici da ga još jednom vide, da mu mahnu i pozdrave ga. »Hvala ti, Sveti O?e!« na hrvatskom i poljskom jeziku i brojka 100 u Papinima bojama isticalo se kao i s vrha zvonika puštena zastava u Papinim bojama. Stradun je bio sve?ano oki?en papinskim �uto-bijelim zastavama i zastavama sv. Vlaha, a izlozi su bili ukrašeni Papinim slikama, te simbolima papinstva i krš?anstva, a na Orlandovu stupu bila je postavljena papinska zastava. Pljesak se odbijao od kamena do kamena dubrova?ke povijesne jezgre kada se na isto?nom ulazu na Stradun pojavio Sveti Otac u papamobilu u kojem je s njim bio i dubrova?ki biskup Pulji? i Papin osobni tajnik, i »napravio '?ir'« prošavši sve do velike Onofrijeve fontane i natrag do crkve sv. Vlaha. Pjesme zahvale, za to vrijeme, pjevao je Dani Maršan, a kada se Sveti Otac zaustavio ispred crkve sv. Vlaha, dubrova?kog zaštitnika i parca, stotinu prvopri?esnika na »skalinama« crkve, obu?enih u bijele haljinice, zapjevalo mu je pjesmu »Svetom Ocu«, koju je prof. Margit Cetini? napisala posebno za tu prigodu. Bilo je stotinu prvopri?esnika u znak 100. apostolskoga putovanja Ivana Pavla II. Mons. Toma Lu?i?, generalni vikar Dubrova?ke biskupije, prinio je Svetom Ocu košaricu s golubicama mira, koje je taj neumorni svjetski borac za mir pustio da polete i donosu poruku mira svim ljudima dobre volje.

»Pozdravljam Dubrovnik i djecu prve pri?esti. Neka vas Bog sve blagoslovi! Ovaj lijepi grad, djeca i mladi, i ovi u poodmaklim godinama, lijepi su i dobri«, rekao je Sveti Otac na talijanskom jeziku, a biskup Pulji? preveo na hrvatski, te je blagoslovio sve okupljene ispred crkve i na Stradunu gdje su uz brojne vjernike bili i mladi iz
raznih krajeva Dubrova?ke biskupije odjeveni u narodne nošnje, sinjski alkari, predstavnici kumpanija, a ispred crkve sv. Vlaha bili su, uz prvopri?esnike, dubrova?ki festanjuli, te dubrova?ka Limena glazba.

I dok je Papa odlazio sa Straduna, mahala su djeca kli?u?i »�ivio, Sveti O?e!« i festanjuli iza njih, mahali su svi okupljeni, sretni što su bili svjedoci tog doga?aja. Doga?aja pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku 6. lipnja 2003. godine kada je Papa zamolio Gospodina da krš?anska zajednica u Dubrovniku raste i u?vrš?uje se »u uzajamnom oprostu, ljubavi i miru«.e koji su pristigli iz cijele Hrvatske, BiH, Crne Gore i Vojvodine, kao i iz Paragvaja, Argentine, Perua i ?ilea.