Danas popodne oko 13 sati na grani?nom prijelazu Karakaj izme?u Zvornika i malog Zvornika srpska policija je uhitila Bo�idara Vu?urevi?a ratnog gradona?elnika Trebinja. Poznatog trebinjskog kamiond�iju, koji je kao poslušnik Radovana Karad�i?a i jedan od osniva?a SDS, po?etkom 90-tih došao na mjesto ?elnog ?ovjeka Trebinja i kasnije tzv."Srpske autonomne oblasti Hercegovine",  srpska je  policija uhitila na temelju me?unarodne tjeralice koju je raspisala Republika Hrvatska. �upanijsko dr�avno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je u listopadu 2008. optu�nicu protiv Vu?urevi?a zbog ratnog zlo?ina protiv civilnog stanovništva dubrova?kog podru?ja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika izme?u 1991. i 1995.

Okrivljeniku se optu�nicom stavlja na teret da je u Trebinju tijekom 1991. godine pa do 29. listopada 1995. kao predsjednik Skupštine op?ine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba op?ine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva op?ine Trebinje; djeluju?i individualno i u suradnji sa Radovanom Karad�i?em i u cilju stvaranja tzv. velike Srbije na podru?ju bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Republike Hrvatske toj tvorevini i protjerivanjem hrvatskog stanovništva sa tih podru?ja; planirao, poticao, nalo�io i na drugi na?in pomogao u provo?enju te ideje.
Tereti ga se da je u rujnu 1991. godine na podru?ju op?ine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA koje su 1. listopada 1991. sa podru?ja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. listopada 1991. privremeno okupirale podru?je od Prevlake do Stona a grad Dubrovnik dr�ale u potpunoj blokadi i u kojim napadima su postupali protivno odredbama me?unarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri ?emu je poginuo 91 civil a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i plja?kali gospodarske objekte i imovinu civila a zate?ene ljude vodili u logore Morinje i Bile?a.
Uz opisana postupanja bezobzirno su granatirali povijesne jezgre Starog grada koja predstavlja spomenik nulte kategorije i pod zaštitom je UNESCO-a nanose?i golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. listopada 1992. odnosno povla?enja JNA s okupiranog podru?ja, imaju?i potpunu kontrolu i vlast nad oru�anim snagama tzv. SAO Isto?na Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjednim kadrom Hercegova?kog korpusa naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995. pri ?emu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.
Rješenjem istra�nog suca Okru�nog suda u Dubrovniku protiv okrivljenika je odre?en pritvor te je raspisana tjeralica.

Srpska demokratska stranka (SDS) zatra�ila je danas od vlasti Srbije da odmah oslobodeVu?urevi?a i da prekinu s "hapšenjem nevinih Srba po poternicama Hrvatske".