Djeca su najmanje zašti?eni dio medijske publike. Iako su djeca tehnološki najpismenija, najlakše svladavaju tehni?ke prepreke, ona imaju najmanju kriti?nost prema medijskim sadr�ajima. Mediji su izvor znanja i mnogih korisnih informacija, ali oni mogu i štetno djelovati. Najviše se rasprava vodi o utjecaju  nasilja na djecu te utjecaju reklama. Posljedice nasilja mogu biti razli?iti strahovi, imitiranje nasilja kroz agresivne postupke, poticanje na agresiju ili otupljivanje na osjetivnost prema nasilju. Tako?er, svake godine sve je više seksualnih sadr�aja, iako su erotski i  pornografski sadr�aji zabranjeni mla?ima od 18 godina. Problem predstavljaju i reklame, kroz koje se djeci sugeriraju neke upitne kvalitete �ivota, poput promoviranja anoreksi?nosti kao po�eljnog modela izgleda na reklamama poznatih kreatora.

Mediji zauzimaju istaknuto mjesto u svakodnevnom �ivotu djece, a  roditelji  prepuštaju djeci da se sama snalaze u velikom medijskom svijetu i propuštaju prigodu za nenametljivu edukaciju i usmjeravanje djeteta.

Pretilost, pušenje i droga      
 
 Mnoge studije su potvrdile kako pove?ana izlo�enost medijima ima negativan utjecaj na zdravlje djece i adolescenata. Studija istra�iva?a sa sveu?ilišta Yale od 2.12.2008. godine ustvrdila je kako je najja?a veza prona?ena  izme?u vremena provedenog pred ekranom i pretilosti, koju potvr?uje 86% studija, 88% od 24 studije prou?avale su povezanost medija i pojave pušenja kod mladih, dok je 75% od 8 studija potvrdilo povezanost korištenja droga i izlo�enosti medijima.

Mjesto koje sport zauzima u �ivotima djece, pa tako i u medijima, ima veliki i va�an utjecaj.
Sport zahtijeva posebni re�im �ivota uz velika odricanja i ulaganje napora tjelesne i psihi?ke prirode. Gradi sna�nu prepreku širenju droge, alkohola i kriminala. Zdravlje je svim ljudima posebna vrijednost, najve?e blago. Tjelesni odgoj dio je op?eg odgoja u op?em sustavu tjelesnog odgoja, te je zna?ajan u predškolskoj dobi. U toj dobi razvija se �iv?ano-miši?ni sustav.

Zdrava, okretna, spretna i vješta djeca mogu se lakše nositi s neda?ama i teško?ama ljudskog �ivota te lakše obavljati radne i društvene zada?e. Sport omogu?uje djeci da razviju svoje sposobnosti, to je aktivnost iznadprosje?ne umne i tjelesne anga�iranosti. Ima i zna?ajnu društvene ulogu te ulogu stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti.

Popularnost vrhunskog sporta i njegovu prisutnost u medijima, ne diktiraju samo vrhunski sportaši, ve? sprega medija i oglašiva?a. Sport je danas postao najva�niji globalni segment industrije zabave i kao takav ima mo? utjecati na percepciju sporta kod djece i mladih.

Anketa provedena u Osnovnoj školi „�upa Dubrova?ka“

 Anketa je provedena 13. sije?nja 2010.godine u Osnovnoj školi „�upa dubrova?ka“ me?u u?enicima petih i šestih razreda, ?ija je dob izme?u 11 i 13 godina

Anketirano je 76 u?enika  koji su odgovarali na pitanja  o tome koliko se bave sportom i koliku ulogu imaju mediji u promoviranju sporta i njih samih. Od svih sportova u?enike najviše privla?i nogomet, a u?enice odbojka, koja ima tradiciju u osnovnoj školi. Aktivno se nekim vidom sporta bavi  59% u?enika, a 55% su ?lanovi nekog sportskog kluba

Me?u sportovima koji su im najdra�i prednja?i nogomet (37%), odbojka (33%) i vaterpolo (15%). Djeca koja se aktivno bave nekim sportom treniraju tri puta tjedno (25%), dok njih 22% trenira dva puta tjedno.

Sportske emisije gleda 82% u?enika, sportske utakmice posje?uje 59% u?enika, a 54% ih ponekad posje?uje sportske internetske stranice. Samo je 25% u?enika nekad bilo u medijima zbog uspjeha u sportu, a 41% u?enika smatra da je premala zastupljenost  njihovih vršnjaka u medijima radi sportskih uspjeha. Tako?er, 52% njih smatra da su mediji (malo) utjecali na odabir sporta kojim se bave.
   
Poznatog sportaša koji se pojavljuje u medijima poznaje ?ak 66% u?enika, a 92% ih smatra da je vrijeme provedeno u sportu i dru�enju najbolje iskorišteno.        

Svima dostupan sport

Sport ne smije biti ekskluziva pojedinca, bilo da se radi o novcu koji se mora izdvojiti da bi se participiralo u njemu, bilo da se radi o arhitektonsko neprilago?enim objektima.

Budu?i da najve?i dio svojeg slobodnog vremena djeca provode uz medije i obitelj, izuzetno je va�no sustavno podizati medijsku pismenost roditelja kao prvih i najva�nijih odgojitelja.

Rezultati ankete pokazuju da se samo 55% djece  bavi sportom u nekom klubu pod budnim okom trenera, koji ih i odgajaju, a unato? tome  92 % djece smatra da je vrijeme provedeno u sportu najbolje iskorišteno.
 
To  zna?i da u �upi ima mjesta za još neki sportski klub, jer sport u klubu najljepši je i sport gradi sna�nu prepreku širenju droge, alkohola i kriminala.

   U Hrvatskoj se 40% djece od 11 do 13 godina ne bavi nikakvim sportom, a 90% ih prati televizijski program 3-4 sata dnevno. Mnoga djeca ne mogu se baviti sportom jer su im sportske dvorane i bazeni nedostupni. ?esto su prostori u kojima treniraju derutni i neprimjereni. Ulaganje u sport jedna je od obiteljskih prevencija negativnog ponašanja djece i mladih. Treneri bi trebali potaknuti svu djecu, a ne samo talentirane, da se bave sportom.
  Ulaganje u sport je ulaganje u budu?nost, jer investicija u sport je investicija u zdravlje duha i tijela.